Očekuje vas bogati filmski sadržaj s mnogo svjetskih dugometražnih filmova i dokumentaraca, te izložbe, koncerti,  “Edukacijska jutra” i diskusije.

Kao i uvijek, svi filmski programi, edukacije, diskusije i izložbe su besplatne.

Dobro došli na otvorenje….

Poruka ove izložbe nije da se samo sjetimo, nego da zapamtimo da su stradali bili pojedinci. Svako dijete je imalo ime i prezime. Svako dijete je onda postalo broj, i svako dijete je završilo u krematoriju.

Važno je znati da je ovo samo dio od milijun i petsto tisuća ubijene djece. Ovo su oni za koje znamo, jer su evidentirani i fotografirani kad su ulazili u logore. Ono što nikako nisu mogli znati u ovom trenutku, dok su gledali u kameru, je bila jeziva istina da im je ovo zapravo bila službena slika za putovnicu u smrt.

Kao što svi znate, ja sam imao sreću da sam preživio – dok ova djeca nisu. Možda negdje u nekoj arhivi postoji ovakva slika mene. Kao što negdje u Auschwitzu sigurno postoji i moj kofer, koji sam ponio sa sobom iz Čakovca. Kad sam došao u Auschwitz, nisam dugo znao zašto sam tamo… I kad su me selili iz logora u logor, nikad nisam mogao znati gdje sam.

Kao ova djeca: samo sam znao da su došli po mene, odveli me, da su me evidentirali, da sam postao neprijatelj, ali da nisam bio kriv.

Dok postoje ove fotografije, dok večeras gledamo u dubinu očiju ove djece, oni postoje. I zato, makar su mrtvi, dok traje ova izložba, oni su živi. Među nama su kao podsjetnik prošlosti, kao nemirni duhovi, čija je poruka da se nikad ne zaboravi da su postojali, pa onda nestali. I tako su njihovi kratki, tužni životi, zauvijek ostali vječni.

Zapamtite, dok ih gledate, ovo su bili i ostali nečiji neprijatelji…a bili su nečija djeca.

Osim bogatog filmskog programa, posjetitelji Mini teatrea u Ljubljani imali su mogućnost sudjelovati u diskusijama s gostima, kao što su filozof Slavoj Žižek, redatelj Udi Aloni, povjesničar Oto Luthar i mnogi drugi. Festivalska „Edukacijska jutra“ već tradicionalno privlače veliki broj posjetitelja na predavanja uvijek interesantnog g. Branka Lustiga i g. Mirka Ilića, a u Ljubljani su im se pripdružili i prof. Frank Stern te gđa Erika Fuerst.

Festival tolerancije se nastavlja u Ljubljani izložbom Seijija Kimota, koja se otvara u veljači u Gradskoj Hiži, te Video konferencijom 26. veljače 2016. godine na relaciji Ljubljana – Zagreb na temu „Nedostatak mjesta obilježavanja / spomen obilježja žrtvama Holokaustu u Zagrebu i Ljubljani”.

Cilj natječaja je da Edukacijsko jutro učenicima ne bude samo jednokratno iskustvo, već da i naknadno razmisle o porukama koje su na njemu čuli te da se kreativno izraze, potičući ih time da se dodatno educiraju o obrađenim temama.

Esej se ne mora nužno ticati samog programa Edukacijskog jutra na kojem su sudjelovali, već učenici imaju slobodu pisati što općenito za njih predstavljaju tolerancija i/ili holokaust. Dužina teksta ograničena je na 2 – 4 stranice Word dokumenta (uz font Times New Roman veličine 12 te prored od 1,5 retka), a rok za slanje eseja je 10. svibnja 2016. godine. Eseji moraju biti natipkani na računalu.

Najbolji rad bit će objavljen na web stranicama Festivala tolerancije te u knjižici Edukacijskih jutara, a odgojno-obrazovna institucija iz koje dolazi autor/autorica bit će nagrađena s opremom po izboru (računalo, fotoaparat, televizor, sportska oprema…) u vrijednosti od 2.000,00 kn.

Razmatrat će se samo radovi poslani od strane škola koje su sudjelovale na programima Edukacijskih jutara u školskoj godini 2015./2016. (uključujući i programe u sklopu izložbe Manfreda Bockelmanna „Crtežom protiv zaborava“). Učenici ne šalju eseje direktno, već svaka škola radi prvu selekciju i šalje organizatoru natječaja najviše do tri rada. Eseje potom razmatra komisija, sastavljena od djelatnika Festivala tolerancije te partnera Edukacijskih jutara, koja proglašava pobjednika do 1. lipnja 2016. godine. Poželjno je da organizator dobije nepotpisane radove, a da škola koja izvrši predselekciju raspolaže imenima autora.

Eseji se mogu slati ili na e-mail obrazovanje@jff-zagreb.hr ili poštom na adresu: Festival tolerancije, Vojnovićeva 15, 10000 Zagreb, s naznakom “dostavljanje eseja o toleranciji i/ili holokaustu”.

Projekt Edukacijskih jutara i natječaj za eseje sufinancirani su sredstvima Europske komisije u sklopu programa Europa za građane, Zaklade Anna Lindh, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Uz podršku:

This document has been produced with the financial assistance of the Anna Lindh Foundation and the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of Zagreb Jewish Film Festival and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union or the Contracting Authority.

Tijekom festivalskog tjedna, do 21.1.2016. biti će prikazana 22 filma na temu Holokausta i tolerancije.  Održat će se 5 panel diskusija i 3 Edukacijska jutra s preživjelima Holokausta i s Mirkom Ilićem na temu neofašističke ikonografije.

Očekuje vas bogati filmski i popratni program, a ulaz na sve projekcije je besplatan.

Pripremili smo 22 filma na temu Holokausta i tolerancije. Program otvara kratki film hrvatskih autora Zlatka Boureka i Pavla Staltera “Bečka krv”.

Održat će se čak 5 panel diskusija i debata, 3 Edukacijska jutra, izložba Seijija Kimota, koja se otvara u veljači u Gradskoj Hiži te video konferencija na relaciji Zagreb-Ljubljana.

Prva aktivnost 10. Festivala tolerancije započela je 02.09.2015. u Ljubljani održavanjem panel diskusije na temu „70-a obljetnica završetka Drugog svjetskog rata“ u suradnji s partnerom Mini Teater iz Ljubljane. Cijelu diskusiju moderirala je ugledna slovenska novinarka Ksenija Horvat, a sudionici diskusije bili su redom dr. Jože Pirjevec, povjesničar iz Trsta, jedan od najznačajnijih diplomatskih povjesničara zapadnog Balkana, član slovenske Akademije znanosti i umjetnosti te autor brojnih knjiga, dr. Blaž Vurnik, slovenski povjesničar i nositelj projekta Skrivena djeca, mag. Monika Kokalj Kočevar, povjesničarka, savjetnica u Muzeju novije slovenske povijesti i članica međunarodnog odbora za Mauthausen, prof. dr. sc. Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije i preživjeli holokausta. Cilj panel rasprave bio je 02. rujna, obilježavanje službenog završetka Drugog svjetskog rata, razgovor na temu posljedica antifašizma i povezivanja s komunizmom što je najistaknutiji problem ove regije, prihvaćanja prošlosti i suočavanja s istom te razvijanja tolerancije i educiranja o razumijevanju različitog.

Sudionici panela svoja izlaganja podijelili su s publikom koja je bila generacijski vrlo izmiješana, od 16 do 96 g., a panel su popratili predstavnici istaknutih institucija i ambasada, uključujući i gradonačelnika Ljubljane g. Zorana Jankovića koji se aktivno uključio u samu raspravu.

„Ne bih mogao živjeti da sam mrzio.“ – izjavio je g. Lustig koji je podijelio svoje iskustvo oslobađanja za vrijeme holokausta. „Taj dan oslobađanja shvatio sam kao nastavak života, ja mogu još živjeti.“ – Lustig je zasigurno jedan od posljednjih preživjelih holokausta koji svoja iskustva i razmišljanja može podijeliti sa svima, a ponajviše s mladima. – “Kontinuirano sam u dilemi moraju li mladi zaista biti upoznati sa svime, je li im potrebno govoriti toliko detalja? To je moja konstantna dilema.“ Branko Lustig nadovezao se i na trenutnu situaciji u Siriji: „Sjećam se kada sam sa svojim roditeljima bježao i na putu smo susretali seljake koji su nas gađali, vrijeđali, ali bilo je i onih koji su nam pomagali. Bilo je previše izbjeglica u ovoj zemlji da bi zaboravili da smo ne tako davno i mi bili u njihovoj poziciji. Potrebna je samo ljubav.“

Jedno od interesantnijih izlaganja imao je prof. Cipek koji je izjavio kako nikada u povijesti čovječanstva nije bilo rata koji je potekao iz ideologije da neki ljudi nisu ljudi i da ih treba istrijebiti. „Jedan od ključnih problema ove regije je poistovjećivanje antifašizma i komunizma. Zlo jednostavno treba nazvati zlim i okrenuti se prosvjetiteljstvu. Fašizam je protiv temeljnih vrijednosti naše civilizacije i prema njemu se ne može i ne smije biti tolerantan.“ – kazao je prof. Cipek.

„Današnju panel diskusiju trebalo bi organizirati u svim gradovima Hrvatske, ali i regije jer na taj način bismo svi dobili bolji uvid u sve što se trenutno događa oko nas. Trebali bismo se prisjetiti da smo ne tako davno svi mi bili udaljeni iz svojih domova i u vrlo sličnoj poziciji kao što su danas izbjeglice koje traže svoj novi dom. Ponosan sam što je na današnjem panelu bilo jako puno mladih, a pričali smo ne samo o holokaustu već o svim ljudima koji tu žive i koji ne mogu i ne smiju zatvoriti oči prema problemu koji se trenutno događa. Putem Festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra. Uvjeren sam da će naši posjetitelji prepoznati vrhunsku kvalitetu svih festivalskih programa, pritom puno i naučiti te nam pomoći u promicanju tolerancije.” rekao je Branko Lustig, počasni predsjednik Festivala, u izjavi za medije nakon diskusije.

Diskusiji je prethodila prigodna lutkarska predstava u režiji Roberta Waltla, „Jurček in trije razbojniki“.

Daljnje planirane aktivnosti 10. Festivala tolerancije uključuju aktivnosti u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori koje će trajati od rujna 2015. pa sve do travnja 2016. kada se u Hrvatskoj slavi jubilarno 10. izdanje Festivala tolerancije (17.-23. travnja 2016.)

Projekt je financiran od strane fonda Europa za građane – Europsko sjećanje / EACEA European Remembrance.

Projekt započinje panel diskusijom koja se u suradnji s Mini teatrom i Židovskim kulturnim centrom Ljubljana organizira povodom i na temu 70-godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. Diskusija će se održati 2. rujna u ljubljanskom Mini teatru, odmah nakon prigodne lutkarske predstave “Juraj i tri razbojnika” koja započinje u 10 sati. Moderatorica će biti ugledna slovenska novinarka Ksenija Horvat, a na diskusiji će sudjelovati dr. Jože Pirjevec, povjesničar iz Trsta, jedan od najznačajnijih diplomatskih povjesničara zapadnog Balkana, član slovenske Akademije znanosti i umjetnosti te autor brojnih knjiga, dr. Blaž Vurnik, slovenski povjesničar i nositelj projekta Skrivena djeca, mag. Monika Kokalj Kočevar, povjesničarka, savjetnica u Muzeju novije slovenske povijesti i članica međunarodnog odbora za Mauthausen, prof. dr. sc. Tihomir Cipek, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije i preživjeli holokausta.

Ovaj je događaj uvod u bogat program koji će se početkom 2016. godine održati u sklopu Festivala tolerancije Ljubljana, o čemu ćete u bližoj budućnosti moći saznati više na našim stranicama.

Ovu tužnu obljetnicu, kao primjer jednog od najvećih zločina iz mržnje prema pripadnicima druge nacionalnosti ili religije, već smo obilježili i na ovogodišnjem Festivalu tolerancije u Zagrebu.

Prisjetimo se žrtava uz kratkometražni film poznatog fotografa Tarika Samaraha.

https://www.youtube.com/watch?v=rmNBXYg8UX4

Foto: Tarik Samarah