• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

U današnje smo vrijeme svjedoci porastu nasilja među mladima, diskriminacije i socijalnih nepravdi, napose među djecom vršnjacima, prema pojedincima druge nacionalnosti, vjere ili rase. Imajući također u vidu jačanje desničarskih ideologija u posljednje vrijeme te konkretno nepostojanje izvaninstitucionalne platforme za učenje o holokaustu i nepravdama nacističkih režima, organizator Festivala uvođenjem ovog programa ima za cilj upoznati što širu ciljnu skupinu o toj temi te na multimedijalan i multidisciplinaran način progovarati o nepravdama nacističkih režima i poticati na otvoreni dijalog te suradnju kulturnih, obrazovnih i državnih institucija.

Uvidjevši značaj posebne brige o mladima kao najznačajnijeg segmenta u razvoju demokratskoga društva, jedna od bitnijih cjelina Festivala od 2009. godine postaju Edukacijska jutra, obrazovni program kojim se želi mladima i najmlađima govoriti o strahotama holokausta kako bi iz te tragične epizode svjetske povijesti naučili više o prihvaćanju različitosti i pristupanju svakom čovjeku kao pojedincu vrijednom poštovanja.

Upravo model edukacije najmlađih pokreće razvijanje razumijevanja i tolerancije, fundamentalnih principa funkcioniranja zdrave socijalizacije. Edukacijska jutra pružaju obrazovno iskustvo kroz koje učenici i studenti mogu shvatiti koji su događaji doveli do pojave holokausta.

Povijest holokausta predstavlja vrlo učinkovito područje za preispitivanje osnovnih moralnih pitanja. Kroz proučavanje holokausta, učenici mogu shvatiti vrijednost potrebe za njegovanjem i zaštitom demokratskih vrijednosti, kao i razumjeti značaj tolerancije. Učenici mogu shvatiti kako šutnja i ravnodušnost prema patnjama drugih mogu dovesti do ponavljanja velikih nepravdi iz prošlosti. Kroz diskusiju i razmjenu mišljenja, mladi shvaćaju da su prihvaćanje različitosti i poštivanje drugačijeg jedini ispravni način života u modernom svijetu.

Na Edukacijskim jutrima od 2009. godine sudjelovalo je gotovo 16.500 učenika. Program je do sada održan 48 puta i to u 14 hrvatskih gradova, te u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori Srbiji i Austriji, čime se ne može pohvaliti niti jedna od institucija u Hrvatskoj koje se bave edukacijom šire javnosti o holokaustu.

Uvođenjem filmskog medija kao platforme za edukaciju o holokaustu, svake godine odabirući igrani ili dokumentarni film visoke umjetničke i edukativne vrijednosti, mladima se na njima razumljiv i kroz medij filma blizak način proširuje saznanje o holokaustu te im se otvara platforma za diskusiju koja nakon predavanja učenike i studente potakne na razmišljanje. Iz diskusija s učenicima shvatili smo da su do održavanja programa znali vrlo malo ili gotovo ništa o holokaustu, a da nakon filma i predavanja imaju sasvim druge spoznaje.